Često postavljana pitanja – Toplotne pumpe i sistemi grejanja

Prosečna potrošnja električne energije zavisi od nivoa izolacije objekta, spoljne temperature i željene sobne temperature. Za dobro izolovan stambeni objekat od 150 m², toplotna pumpa vazduh-voda tokom grejne sezone prosečno troši između 3.500 i 5.000 kWh električne energije, čime se ostvaruju višestruke uštede u poređenju sa gasom, peletom ili klasičnim električnim kotlovima.
Split sistemi: Sastoje se od spoljašnje i unutrašnje jedinice koje su povezane freonskim cevima. Kod ovog sistema ne postoji opasnost od smrzavanja vode ukoliko dođe do dužeg nestanka struje u zimskom periodu.

Monoblok sistemi: Sve hidraulične komponente smeštene su u spoljašnjoj jedinici. Zauzimaju manje prostora unutar kuće, ali zahtevaju obaveznu zaštitu od smrzavanja (korišćenjem glikola ili ugradnjom automatskih ventila) u slučaju nestanka električne energije.
Da. Toplotne pumpe daju maksimalnu energetsku efikasnost u kombinaciji sa niskotemperaturnim sistemima poput podnog ili zidnog grejanja, gde je temperatura polazne vode oko 35°C do 40°C. Moguće ih je koristiti i sa fan-koilerima ili modernim panelnim radijatorima, uz prethodno prilagođavanje radnog režima i temperature polaza.
Moderne inverter toplotne pumpe vazduh-voda (sa R32 i R290 freonima) projektovane su tako da efikasno greju objekte i pri spoljnim temperaturama do -20°C ili -25°C. One uzimaju toplotnu energiju iz spoljašnjeg vazduha i uz pomoć kompresora je prenose u sistem grejanja objekta, zadržavajući visok koeficijent iskorišćenja (COP).
Za ugradnju sistema vazduh-voda uglavnom nisu potrebne posebne građevinske dozvole. Pre ugradnje važno je uraditi stručni proračun toplotnih gubitaka objekta kako bi se izabrala adekvatna snaga pumpe (npr. od 8 kW do 18 kW), čime se osigurava dugotrajan i ekonomičan rad sistema.